Šimo Ešić
Bosanski pjesnik velike radosti i životnog optimizma
IZMEĐU PLAČA I SMIJEHA
Nad rukopisom velike knjige
Crtice iz
Bad Wildungena Šime Ešića
Piše: dr. Ibrahim Kajan 
Pjesnik Šimo
Ešić bio je briljantna, osvježavajuća poetska pojava dječje bosanske
književnosti već u samom startu, obznanivši svoju neporecivu književnu
prisutnost ranim mladićkim knjigama, kakve su Zdravica na kraju djetinjstva (1969.), Vezena torbica (1973.) ili Rudarev
kućerak (1979.) – koja je izašla u desetak izdanja i koja mu je priskrbila
brojne nagrade za obilje radosti dorovanoj djeci tom specifičnom, „naivnom“,
virtuoznom umjetninom riječi.
Poetička
jednostavnost i humanistički optimizam, mada su zadržani i u najnovijem rukopisu
– Crtice
iz Bad Wildungena -  ipak nisu
„dječja vizura života“. Crtice, u
nizu aspekata, „zatiču i zakivaju“ svog čitatelja u stanju intimne prisnosti što
se modulira dubokim emotivnim vrtlozima trajnog prisuća „plača i smijeha“, kao
graničnih osjećanja našega bića. Zbog toga knjiga stihova Crtice iz Bad Wildungena svojim iskustvom boli, na kojoj počiva i
iz koje izrasta, postaje knjigom strepnji, oštrih rezova, patnje i
fantazmogoričnih prizora nesvjesnog, što se majstorskim poetskim činom oblikuju
u ispovijest neporecive ljudske izdržljivosti i žudnje za životim. 
Pisana je
bez stilističkog nakita, jer bol reducira govor i izražava se gestom; gesta
svodi cijeli život na znak koji je svima rječit. Ali, ta naracija
„svakodnevnog“ leksika, koji će, kad „zaboli“,  zanemariti i građansku probirljivost,
funkcionira – metaforički, očudjujući kontekst iz kojeg izrasta pritajena
„poruka ljudskog krika“.  
Stihozbirka „crtica“
Šime Ešića  je svojvrsni poetski dnevnik,
ispovijedan po svom biću – jer teško je i pomisliti da ima išta intimnije osim
iskustva boli bez obala  - i po tom je
dragocjenost za koju bismo voljeli da se nije dogodila. Ali su, te iste Crtice
iz Bad Wildingena, nešto najljepše kazano bosanskim riječima. Najljepše i
najpotresnije.  
Zabreb,  21. listopada 2017.

 
 
 
 
 
Nema komentara:
Objavi komentar