3. sij 2018.

MUSLIMANI SU GA "OGADILI NARODU"

Mujaga Komadina 
(1839. - 1925.)


MUSLIMANI SU GA "OGADILI NARODU"


     (Fragment iz nove knjige "Mujaga Komadina")

A kada su izbori održani, dok su se prebrojavali glasački listići, a gradom se pronosile još uvijek neprovjerene glasine ko je sve osvojio pozicije u Gradskom vijeću, praćene pričama o skandaloznom ali neuspjelom lobiranju baruna Rüdta za novog gradonačelnika u osobi njegova pulena Ibrahima Kajtaza, list „Musavat“,[1] organ Muslimanske narodne organizacije, objavio je jedan od najzločestijih tekstova kojim „opisuje“ – Mujagu Komadinu, totalnim neznalicom i doslovno nepismenim čovjekom! No, Mostarci su već svoje rekli: upravo su njega, Mujagu Komadinu, svojim glasovima uznijeli na vrh piramide vlasti u Gradu Mostaru. Taj tekst čiji se autor zaklonio iza anonimnog „kolektivnog pisca“ Mostarci -  vrijedi citirati u cjelini:

Pismo iz Mostara.[2]
                                                                                                    Mostar, 13. Januara 1910.
U nas je najviša novost premještanje kotarskog prestojnika barona Rüdta iz Mostara u Brčki. U gragjanstvo je prodrla verzija iz činovničkih krugova, da je Rüdt premješten iz Mostara s toga, što nije znao vješto operisati, da Ibrahim Kajtaz bude izabran gradonačelnikom, kako je već bio izvijestio vladu, da će za sigurno biti izabran. Rüdtu je, tim aktom onemogućen harmoničan rad u novom gradskom zastupstvu, jer se je previše bio angažovao za Kajtazovo načelništvo i time se zamjerio Komadini i njegovim pristalicama. S toga se je vlada na brzu ruku postarala, da premjesti Rüdta iz Mostara, da se spor izmegju Rüdta i većine gradskog vijeća ne pretvori u spor te većine i vlasti; da naime i većina gradskog zastupstva ne preprtlja u opozicioni tabor.
Klikom povecajte fotokopiju teksta iz Musavata

Inače u pitanju općinskog izbora i načelništva još uvijek u gragjanstvu traje apatija. Neće svijet o tome ni da govori, kao da nije njihova stvar. Ni u izboru udružene stranke: činovnici, katolici, pravoslavci, kuferaši, mehkiši, prdekteri i pelešovci nisu zadovoljni. Upravo izgleda, da se stide svoje pobjede, jer mrtvo, pokunjeno i teško o tome govore.
Najzadovoljnije su pristaše naše muslimanske narodne organizacije, jer su oni kao cjelina rekli: nećemo glasovati! I njih 590 nije glasovalo, a sve druge udružene vjere, stranke, frakcije i koterije jedva na biralište dovukoše 908 glasova od kojih tek 183 muslimana.
Protiv Komadinovu načelništvu, jer je on potpuno nepismen čovjek, ne zna šta je općinski štatut, ne zna šta je spis, ne zna šta je ured. Može mu opć. činovnik donijeti smrtnu osudu i kazati mu, da je to neka  nepoznata stvarčica; on će je potpisati. Ali te graje protiv njegovu načelništvu u gragjanstvu nema, jer i sama pomisao, da bi i Kajtaz mogao biti načelnik – razoružava svakog od graje. Narodna poslovica veli „od dva zla biraj manje“. Tako je i ovo načelničko pitanje, jer Komadina kakav je, da je, opet je vrlo veliku dozu bolji i karakterniji od Kajtaza u opće, a od Ibrahima Kajtaza napose.
To je uzrok, pa se ne diže graja i nezadovoljstvo protiv Komadinova načelništva – i gragjanstvo gleda mirne duše u njegov rad. Mostarci





[1] Godine 1906. u Mostaru počinje izlaziti „Musavat“ (Jedinstvo) , politički organ tek formirane prve bošnjačke političke stranke, Muslimanske narodne organizacije, izrasle iz Džabićeva pokreta. Od 1909., kad MNO iz opozicije prelazi u poziciju, redakcija Musavata preseljava u Sarajevo. U svojstvu glavnog urednika i vlasnika, potpisivao se Smail-aga Ćemalović, a tekstove su pisali, najčešće nepotpisane, uz Ćemalovića, Šerif Arnautović, Husaga Ćišić, Osman Đikić i drugi saradnici. Već na samom početku izlaženje, kao autori opozicione stranke, pokazali su netrpeljivost prema Mujagi Komadini i svemu što on radi, pa čak i za ono za što Mujaga objektivno nije „kriv“...
[2] Musavat, br. 5, str. 1 - 2., od 19. 1. 1910.