2. svi 2015.

MEHMEDE, PONESI SVOJ KRSNI LIST



Historija iz zasjede




 
Piše: Ibrahim Kajan

Nisu bosanski muslimani toliko često pisanjem drugim dosađivali kako su ih u druge vjere prevodili, koliko im se to često u historiji dešavalo. Nije se uvijek radilo isključivo o klasičnom pokrštavanju. Ima tu i „nekih nijansi“, riječju: inovacija! Novi oblik prevjeravanja registriran je u vrhu Crkve i Vlasti HR Herceg-Bosne godine 1994. Mada je od tada prošlo samo 20 godina „mlade historije“, rijetki ga se Mostarci sjećaju, u BiH za njega i ne znaju.
Godine 1996. do nas je doprla jedna listina sa oko 350 imena ispisanih u dvije kolone, a  u srednjom, između njih, s mjestom i datumom rođenja tih nevoljnika čija se imena navode… Listu je naslov „Spisak imena (muslimani) kojima je izvršena promjena obiteljskog imena, osobnog i obiteljskog imena ili samo osobnog imena, počev od 15. 07. 1992.“
U prvoj koloni je napušteno muslimansko ime, a u trećoj –  friško katoličko!
Snježana (Abdulah) Kalajdžić, Mostar, 06. 10. 1967, - Snježana Arapović; Almira (Mehmed) Alić, Mostar, 23. 11. 1971. – Mirela Alić; Avdemovski (Ibro) Miftar, 16. 07. 1956. – Avmedovski Miftar Miro; pa dalje: Mugdim Obad – Mugdim Bilopavlović; Osman pilavdžić – Žarko Jukić; Bahrija Bijakšić – Branka Bijakšić; Rahima Džiho – Marina Bošnjak; Ahmed Džiho – Ante Bošnjak; Samir Džiho – Tiho Bošnjak; pa onda slijedi cijela porodica Brekala: Ahmet, Azra i Sanel dobili su imena Darko, Vesna i Tony; Edina Budimić sada je Marija Budimić a Halila Čule – Ljilja Čule. Predrag (Omerov) Ćemalović – je Dragan Ćemalović a Bajram Kahrimanović je Darko; Mustafa Balalić – Miljenko Balalić a Maja Puzić – Maja Hem, … Najpoznati među njima svakao su Mate Brbor, suprug novinarke Zlate Brbor, alias Mehmed Zimov Vejzagić, sportski radnik, i glumica Hrvatskog narodnog kazališta Sanda Krgo – bivša Senada Hajdarević-Krgo, kći Osmanova.
Misleći na budućnost koja će sve osuđivati što je neljudsko, mostarski biskup Ratko Perić, „odmah“ je (27. 1. 1994. – dvije godine nakon otpočete „akcije“), uputio prosvjedno pismo predsjedniku Vlade Republike Herceg Bosne, dr. Jadranku Prliću. 
Gospodine Predsjedniče, piše biskup, ovih su dana dolazile na ovaj Ordinarijat pojedine osobe iz nekih općina naše biskupije, osobito iz Mostara, koje su se bile obraćale na svoje općinske urede tražeći odobrenje promjene vlastitog imena. Iz tih im je ureda usmeno odbijeno takvo odobravanje i traži se od njih "krsni list". Zabrinjavaju nas takvi zahtjevi od strane pojedinih građana. Je li to znak terora nad osobama koje ne nose katoličko ili hrvatsko ime? – podvlači, tako očitu i razvidnu namjeru, uvaženi biskup u svom pismu. Ne shvaćamo da nekoj osobi, bez obzira na vjeru, naciju i političko uvjerenje, koja pismeno, slobodno i svojevoljno želi takvu promjenu, mjerodavni civilni ured ne može učiniti takvo odobrenje, bez priziva na "krštenje". Ali ne možemo doista razumjeti da civilne vlasti i od nekrštenika traži da donesu krsni list, kao jedini uvjet da im se promjeni ime. -Ako je to točno da se tako zahtijeva na općinskim uredima, kako nam te osobe doslovno prenose, smatramo da je moralno i pravna nedopustivo takvo miješanje bilo kakvih civilnih vlasti u isključivo crkvene i vjerske stvari. Ako se izravno ili neizravno od nekog traži krsni list radi spomenutih razloga, onda ga se izričito prisiljava da se krsti kako bi imao katolički dokument u civilne svrhe,
Ukoliko se netko u civilnim vlastima sjetio da takvo nešto predloži i čini, ili ako je takav stav potekao od Vaše Vlade, što nam je zbilja nevjerojatno, ovim najodlučnije zahtijevamo da se takva praksa odmah dokine… kaže se u oštrom biskupovu pismu.
Biskupski Oridinijat pismo je objavio u zbirci „Za pravedan mir“ 1996. A je li biskupov prosvijed djelovalo na tadašnjeg predsjednika HR Herceg Bosne, kasnijeg predsjednika Federacije BiH, recentnog haškog uznika dr. Prlića, ne zna se - ali se zna da je „pokrštavanje obavljeno uspješno“. Doduše bez svete vodice ali s blagoslovom nekog moćnog i surovog s vrha te aparthejdske i arhivirane „države“.

Nema komentara:

Objavi komentar