21. svi 2017.

PUT U BLAGAJ - HAN HASEĆI ALI-AGE KOLAKOVIĆA



HAN HASEĆI ALI-AGE KOLANOKIĆA

(Iz knjige Ibrahima Kajana: Put u Blagaj, Blagajske vedute, 
Mostar, 2017.)

Historija dugo nije znala da je graditelj Starog kamenog mosta u Konjicu Haseći Ali-aga Kolaković porijeklom iz Blagaja. Nije znala ni da je ista osoba podigla han u rodnom gradiću. Povijest nije znala, ali je znala usmena predaja! Sada je to skinuto s dnevnog reda!


U Novom Beharu br. 3-4, 1933., na str. 41. piše Alija Nametak da bi „bilo lako pogoditi“ da je konjički most izgradio Karađoz-beg, „da narodna predaja ne unosi dosta zabune“! Autor pripovijeda kako mu je „prije tri godine jedan starac koji se zvao, ako se ne varam, Husejnbegović“ ispričao sasvim drugu, zbunjujuću verziju. Ona glasi: „Kad je prolazio kroz Konjic neki Hasečić Alaga veliki dostojanstvenik u Carigrad, bio je u Konjicu jedan drveni most preko Neretve.
 

Prelazeći na konju preko mosta, propade mu konju noga kroz dasku i slomi je…. Kad se Haseći vrati iz zavičaja, ostavi novac u Konjicu da se sačini solidan most.“ Ista se anegdota, sa istim akterom, pripovijeda o gradnji blagajskog mosta danas poznate „Lehine ćuprije“.
 




Historičari su u međuvremenu potvrdili „papirima“ njegovo postojanje i njegovu zbiljnu graditeljsku ulogu. Predaja je uporno tvrdila da je Ali-aga živio prije 400 godina. Kazivali su da je bio dijete vrlo siromašnih roditelja. Zbog uboge oskudice, kao mladić je napustio zavičaj i uputio se u Istanbul, Bogom štićeni grad. Tamo je primljen u carsku svitu, uključujući se u hasećije – odabrani vojni rod sultanove svite.
 

Iz te se pozicije mladić vrlo obogatio. Tada se poželio vratiti u svoj Blagaj. Sagradio je blagajski han i konjički most. Umro je u rodnom mjestu i grobni mu se sarkofag nalazi u haremu blizu Careve džamije. Nad njegovim grobom udarena su dva nišana bez ikakva natpisa. Izvedeni dokazi priključuju ga blagajskoj porodici Kolakovića.





Mezar sa sarkofagom bez natpisa - kabur Haseći Ali-age na velikom blagajskom haremu

Han Haseći Ali-age o kojem se govori podignut je na desnoj obali Bune, spram Careve džamije. Po posrednim dokumentima, za han se može reći da je izgrađen prije 1664., jer i njega tada prvi put
spominje u putopisima Evliya Çelebi. Blagajski sidžili bilježe da je Salih Karabeg bio 1686. upravnik hana i da je ostao dužan određen
novčani iznos Vakufu Haseći Ali-age. U hanu su odsjedali oni koji su službeno posjećivali Blagaj. U jednom od niza dokumenata vezanih za han ima i spomen u arzu, predstavci, blagajskog kadije Hasana koji navodi g. 1700. da je han oronuo i da nema upravnika.
Šta je bilo sa hanom, kada je prestao raditi i u koju je travu zaborava zarastao, ne zna se ništa pouzdano. Zna se samo mjesto gdje je stajao. I takav, nevidljivi han, čuva ime dobrotvora kojeg je rodio ovaj gradić dugog pamćenja.

Nema komentara:

Objavi komentar