24. svi 2017.

LJEPOTE ARKADIJSKOG BLAGAJA U NOVOM PUTOPISU IBRAHIMA KAJANA



Ibrahim Kajan: Put u Blagaj, Autorsko izdanje, Mostar, 2017,

                       Journey to Blagaj, translation: Amina Imami 


Piše:Mirza Abaz

       Kažu da nikad nije bilo više Blagajaca u Mostaru                 na jednom mjestu, u jednom trenutku!

      Promotori: mr. Jasmin Branković, hadži Seid ef. Smajkić, 
   muftija u penziji, Sejo Redžić, predsjednik Udruženja            Toprak, te autor Ibrahim Kajan

 

Početkom ove godine veliki bošnjački književnik i intelektualac Ibrahim Kajan objavio je peti putopis svoje pola stoljeća duge književne karijere naziva Put u Blagaj.

Nakon putopisa Tragom Božijih poslanika, Tragom bosanskih kraljeva, Pogled u Bosnu – Tragom bosanskih kraljeva, Grad velike svjetlosti, na red je došao i putopis o malom, ali svjetski poznatom naseljenom mjestu nadomak Mostara – Blagaju.

Kajanova knjiga, koja broji 60 stranica, sastoji se od više podnaslova kroz koje nam autor nastoji ispričati priče vezane za ovo naselje, a koje sežu u duboku prošlost. Smatra se da je Blagaj, kao naseljeno mjesto, star nešto više od dva milenijuma i nema sumnje da se za njega veže velika materijalna i duhovna historija koja godinama služi kao inspiracija mnogim pjesnicima, slikarima, ali i svim drugim ljudima koji žele osjetiti duh prošlosti Hercegovine.

U ovom putopisu Ibrahim Kajan posebnu pažnju posvećuje deskripciji arhitekture i kazivanju predaja o blagajskim historijskim građevinama i ljudima koji su usko vezani za njihov nastanak i djelovanje. Ovdje posebno mislim na blagajsku tekiju na Buni, sakralnu građevinu u kojoj derviši vrše obred zikra, po kojoj je Blagaj najviše i poznat, ali i na Sultan Sulejmanovu džamiju za koju se smatra da je starija od mostarskog Starog mosta, Karađoz-begov hamam, Han Haseći Ali-age Kolakovića, Kolakovića kuću, mnoge blagajske mostove… Također, Ibrahim Kajan na maestralan način kroz kompletnu knjigu nastoji opisati i religijsku transformaciju kroz koju su prošli stanovnici Blagaja, pa nas vraća u doba srednjovjekovne Bosne i opisuje važne bogumile i govori o njihovom značaju za Bosnu i Hercegovinu, ali spominje i lapidarne spomenike koji nas vode u prahistoriju bosanskog jezika i bošnjačke književnosti. Put u Blagaj dodatno krase i mnoge fotografije i slike koje ovaj putopis čine još zanimljivijim i lakšim za čitanje, a od prije par dana ovo djelo možete pronaći i na engleskom jeziku.

Recenzenti ove male, ali sadržajne knjige bili su Seid ef. Smajkić i prof. dr. Vedad Spahić. Oni su se složili da je putopis Put u Blagaj unikatno djelo novije bošnjačke književnosti i u pogovoru navode da niko do ovog momenta nije na ovakav način opisao koegzistenciju različitosti na jednom prostoru i posebno hvale to što je Kajan sve kontraste pomirio kroz ovaj empirijski sročen pripovjedački narativ.

Za sve one koji ne znaju, Ibrahim Kajan je bošnjački književnik rođen prije 72 godine u Mostaru. Nakon završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom gradu, seli se u Hrvatsku. Diplomira na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, a magistrira i doktorira na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Dobar dio svog života proveo je u Zagrebu, gdje je radio kao lektor, bibliotekar, bio je pokretač i urednik mnogih tamošnjih časopisa, ali je najduže radio u izdavaštvu. Od 1992. godine radi kao glavni urednik časopisa Behar, pokrenutog u sklopu Preporoda (Hrvatska), čiji je i osnivač. Od 2001. godine radi kao pomoćnik ministra za kulturu u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), a nedugo zatim počinje raditi kao profesor na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru te ubrzo postaje i dekan prethodno spomenute ustanove. Dugogodišnji je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih pisaca, PEN Centra naše države, a bitno je naglasiti i to da je dopisni član Bosansko-hercegovačko-američke akademije nauka i umjetnost (BHAAAS).

       S promocije, detalj


Do ovog trenutka objavio je više od 20 književnih djela, a najviše je baštinio dječiju književnost, dramu, poeziju, a nisu mu bili strani ni putopisi.
Za svoj književni rad bio je više puta i nagrađivan, a važno je istaknuti da je osvojio nagradu „Antun Branko Šimić“ za svoju zbirku poezije Kuću dok nađeš iz 1973. godine, Planjaxovu nagradu za najbolju objavljenu zbirku pjesama u Bosni i Hercegovini 2002. godine (Druga bajka) i nagradu Zlatno pero za najbolje izvedenu dramu na Festivalu bh. drame za tekst Katarina Kosača, koju je izvela glumačka postava Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) u Zenici 2005. godine.
Dobitnik je Povelje za izuzetan doprinos u očuvanju i jačanju najboljih bh. i bošnjačkih vrijednosti u kanadskom društvu, a ovu povelju mu je uručio Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, ogranak iz Toronta, u septembru 2014. godine. U februaru ove godine uručena mu je i Srebrena Planjaxova plaketa za najprodavaniju knjigu u 2016. godini. Također, Ibrahim Kajan je nominiran za više domaćih, regionalnih i internacionalnih nagrada od kojih je najvažnije istaknuti nominaciju za nagradu „Skender Kulenović“ za životno djelo.
Svi gore navedeni podaci dovoljno govore kakva je pisana umjetnost koju stvara Ibrahim Kajan i ako želite obogatiti svoje znanje iz historije i historije umjetnosti uvijek suncem okupane Hercegovine, putopis Put u Blagaj morate pročitati.

Metafora.ba


Autor: Mirza Abaz
Mirza Abaz rođen je u mjesecu septembru 1996. godine u Sarajevu. Studira bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH na sarajevskom Filozofskom fakultetu. Od malih nogu pokazuje interes za jezik i književnost i nije iznenađenje što je počeo filologiju i profesionalno izučavati. Do ovog trenutka bio je vanjski saradnik i glavni urednik nekoliko web portala, a svoje tekstove objavljivao je i u printanim časopisima.





Nema komentara:

Objavi komentar