19. stu 2014.

"PRIZORI IZ HUMSKE ZEMLJE" HALILA SALČINA



Dr. Ibrahim Kajan



Povodom izložbe Halila Salčina u varaždinskom Muzeju anđela, 
od 12. do 16. 11. 2014.

 
Mada je u Badanjskoj pećini (pokraj Makovog Stoca) ugraviran prvi crtež u dubokoj prahistoriji, možda i prije 15-tak tisuća godina, slikarstvo Bosne i Hercegovine je - igrom historije - najmlađe u našoj regiji. Pa ipak, Bosna i Hercegovina je kroz posljednjih  stotinjak godina dala svijetu likovnosti velike autore i velika djela - europska i svjetska u svakom pogledu… Ali, kroz tužno poraće, u našoj tužnoj domaji, izrastao je i najmlađi naraštaj među kojima je niz imena koja su pronašla ili još traže svoj prostor pod suncem. 

 Halil Salčin: Počitelj, akrilik, 50x75

Jedan od mlađih autora, o kojem se tek u novije vrijeme probija glas u likovnu javnost, zove se Halil Salčin. Porijeklom je iz drevnog Blagaja pokraj Mostara, odrastao pod sjenkom srednjovjekovnog Humskog grada, gdje živi i danas – pa to navodim ne samo iz puke potrebe biografskog određenja, nego iz razloga u koji me nagovara snažna sugestija, „nijemi diktat“ s njegovih prosanjanih pejzaža i sjenovitih veduta zlatnog doba Humske zemlje koji – gle ti tog čuda – u svojoj mediteranskoj užarenosti, traje neprekidno od početka ovoga svijeta do naših malih i skromnih sudbina današnjeg dana..
Halilove vedute, u ovom ograničenom izboru, isijavaju svoje temeljno obilježje – bogatu, podjednako poetsku koliko i misaonu perspektivu znanih ali i neuobičajenih motiva – Trvrtkovog i Ibrahim-pašinog Počitelja, mostarskog Starog mosta i na njemu Potkujundžiluka, sutona grada Blagaja, snovitih panorama  uokvirenih cedrovima ili zelenog raja Malog Polja, smaragdnih odsjaja rječica Bune i Bunice u njihovom mitskom kontekstu.

 Halil Salčin: Potkujundžiluk, kombinirana, 50x75

Halil slika najčešće u akriliku, kombiniranom tehnikom i kolažom.
Dvadesetak prizora iz Humske zemlje mladog umjetnika Halila Salčina, s vedutama uskovitlana sudara zbiljnih obrisa i prozračne imaginacije - otvaraju nam svijet prizora koji nesporno nose visoku svijest o sebi, o historiji, pa bi bilo prikladno označiti te slike jedinstvenim obilježjem  mitskog semantičnog subjektivitita. Pod tim podrazumijevam priču i značenje  koje diktira biće. U svakom od triju elemenata snažna imaginacija pročišćava duhovne i vizualne relacije koje čovjekovo porijeklo rasprostiru između njegova zemaljskog zavičaja i kozmičkog, božanskog porijekla.



 Halil Salčin, Džabića kula, akrilik

Šta bi bili prizori iz legendi ili obojeni legendom, kakvi su oni (duhovni) iz drevnog Blagaja, ili Počitelja, ili Mostara i Stoca - zakriti zastorima kroz koje se naziru nestvarni obrisi nedovršene priče o ljepoti i tragediji, ili epske vedute sa stolačkog Hrguda, s tvrđama Hercega Stjepana u koje nema ni ulaza ni izlaza, a pristupa im se iz nekih nevidljivih podzemnih ili zračnih, nebeskih pravaca... što bi bili ti prozori – osim što jesu  naše poetsko kozmičko mjesta božanskog i nezamjenjivog zavičaja, u kojem su ljudi braća, kojim teku božanske vode, u kojem su trave ljekovite i nad kojim je nebo s milijun zvijezda i naših neraskidivih sudbina...
Halil Salčin je slikar u snažnom razvoju. Njegova poetska imaginacija koja čini prozračnim njegove baštinjene gradove u Humskoj zemlji, pretvara ih u lirske pjesme baladičnog tona i baladične ispovijedi; pri tom se otkrivaju kao vizije nečega što je, istodobno, i duboko kolektivno i prisno intimno.
Toliko za prvi susret u Varaždinu, u Muzeju anđela koji će nas, u svojoj milosti, dotaknuti svojom ljubavi i svojom Božanskom potporom.
                                                                          Mostar / Varaždin, studenog 2014.

Bilješka o slikaru:


 Halil Salčin je rođen 6. IX. 1980., u Mostaru. Studirao je na likovnom odsjeku mostarske Pedagoške akademije. 

Izložbe:
Koncept club Mostar, 2008.
Egipatsko dječije selo, Mostar 2011.
Novogradski dani kulture, Centar za kulturu Dobrinja, Sarajevo, 2013.
Centar za kulturu Mostar, Mostar 2013.
BIZ „Gazi Husrev-beg“, Toronto, Canada, 2014.
Muzej Anđela, Varaždin, 12-16, XI. 2014.

Nema komentara:

Objavi komentar