Drama na Filozofskom fakultetu: Fatmir Alispahić proglašen nepodobnim za doktorat
Lovrenović rekao da je tuzlanski publicista „rasista i pobornik ksenofobije"
Nastavno-naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu proglasilo je
Fatmira Alispahića, novinara i publicistu, nepodobnim za stjecanje
doktorata, saznaje "Dnevni avaz". Na dramatičnoj sjednici održanoj 9.
maja Dubravko Lovrenović, prodekan za nastavu na ovom fakultetu, za
Alispahića je, navodno, rekao da je rasista i pobornik ksenofobije,
govora mržnje i nacionalizma te da kao takav ne može steći doktorat iz
humanističkih nauka.
Prema tvrdnjama našeg izvora, u ovim stavovima Lovrenovića je podržalo
još 20 profesora, među kojima i dekan Ivo Komšić te profesor Enver
Kazaz. Alispahić i njegova tema pod nazivom "Iseljeničko iskustvo u
novijoj bošnjačkoj književnosti" dobili su saglasnost i pozitivnu ocjenu
Odsjeka za književnosti naroda BiH o podobnosti i kandidata, o čemu je
izvještaj podnio profesor Fahrudin Rizvanbegović. Pozitivno je glasalo
još 50 profesora, ali Alispahić nije dobio odobrenje, jer su, prema
tvrdnjama našeg izvora, nedostajala još četiri glasa.
Saznajemo da je Alispahićevu temu podržao i profesor Ugo Vlaisavljević,
koji se snažno usprotivio uvredljivim riječima te rekao da se,
očigledno, radi o lovu na vještice i povratku zagovaranja
moralno-političke podobnosti, karakteristične za totalitarne sisteme.
(Iz "Avaza", 11. maja 2012.)
BIBLIOGRAFIJA
Fatmir Alispahić je rođen 9. novembra 1966. u Tuzli. Diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Književnik, publicista i novinar. Magistrirao na temi „Bošnjačka drama u austrougarskom periodu“. Član Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Autor jedanaest knjiga i četiri izvedena dramska teksta. Priređivač više desetina knjiga i publikacija. Kolumnista više bh. listova. Autor brojnih feljtona i publicističkih radova. Osnivač i suosnivač nekoliko nevladinih organizacija.
Objavljena djela
Knjige:
RAJA S MEJDANA, mjuzikl, Dramski studio Narodnog pozorišta Tuzla, 1986.
RODOSLOV, knjiga poezije; Univerzal, Tz, 1990. (Nagrada "Mak Dizdar" za 1989. na Književnoj manifestaciji "Slovo Gorčina"),1989/1990.
LIFT ZVANI ČEŽNJA, mjuzikl, Dječije pozorište "Neboder",1992.
ČEKAJUĆI BALTAZARA, duodrama, Narodno pozorište Tuzla, Sezona 1993/94. (Drama je 1995. snimljena za TVBiH), 1994.
TUZLANSKI BOG LIBERTAS, historijska drama Narodno pozorište Tuzla, sezona 1993/94.
UBISTVO SVITANJA (str. 212), monografija o civilnim žrtvama rata u Tuzli, 1996.
KRV BOJE BENZINA (str. 410), knjiga novinskih tekstova i polemika.
ALMANAH DOBROTE (str. 210), zbornik radova o humanosti.
TUZLANSKI NEKROLOGIJ (str. 689), monografija o šehidima i poginulim borcima Tuzle, 1997.
GRAD I ČOVJEK, monografija (str. 677).
Obraćanja, govori i intervjui Selima Bešlagića (Drugo izdanje, kao i prvo izdanje na engleskom jeziku objavljeno), 1998.
Publikacije:
"4. april 1992."
"15. maj 1992."
"Tuzla kakvu biste željeli"
"Gradačački šehidi i poginuli borci 1992 -1996", (str. 620), monografija, 1998.
"Forum građana Tuzle 1993-1998" (prilozi za monografiju), publikacija u povodu pete godišnjice rada.
Narodno pozorište Tuzla (sezona 1997/98), publikacija u povodu 100. godišnjice prvog bh. narodnog pozorišta u Tuzli
Tuzla, prospekt, (tri izdanja, na bosanskom i engleskom, u ukupnom tiražu od 15.000 primjeraka)
Narodno pozorište Tuzla (1949-1999) (str. 207), fotomonografija, (Nagrada Poslovnog udruženja izdavača i knjižara BiH za najbolje tehničko uređenje u BiH za 1999.), 1999.
Carpe Diem (str. 176), knjiga u povodu 50 godina novinarskog rada Pašage Durića (predgovor i izbor tekstova), 2000.
Tuzland, knjiga o Tuzli (str. 200), monografija, (dva izdanja u tiražu od po 2000 primjeraka)
DIWANHANA, (zbirka kolumni iz "Oslobođenja"), 2001.
Nagrade:
1989. Nagrada "Mak Dizdar" na Književnoj manifestaciji "Slovo Gorčina" za najbolju neobljavljenu zbirku poezije - "Rodoslov"
1990. Nagrada lista "Oslobođenje" za priču "Ograda"
1991. Nagrada banjalučkog lista "Glas" za priču "...I ono čega nema"
1991. Godišnja nagrada lista "Front slobode" za kolumnu "Moderna vremena"
1993. Godišnja nagrada lista "Front slobode" za kolumnu "Diwanhana" i tekst inicijative za osnivanje Foruma građana Tuzle
Novinarstvo
Prije rata bio saradnik brojnih listova i časopisa u bivšoj Jugoslaviji, kao što su: "Oslobođenje", "Večernje novine", "Ilustrovana politika", "Nedjelja", "Una", "San", "Revija 92", "Glas", itd.
Prije rata bio glavni i odgovorni urednik Revije "Korzo", a u toku rata uređivao izdanja "Tuzla-lista".
Objavio više feljtona u "Večernjim novinama" i "Dnevnom avazu" (među kojima je najznačajniji feljton pod naslovom "100 godina filma i 50 godina kinematografije u Bosni i Hercegovini").
U periodu 1990.-1992. i 1999.-2000. u "Večernjim novinama" objavljivao redovnu kolumnu "Tuzlarije".
Od 1999. do 2001. bio redovni kolumnista (utorkom) lista "Oslobođenje" gdje je objavio oko 100 kolumni "Diwanhana"
Danas saradnik i kolumnista "Waltera" (kolumna Dnevnik revolucije), "Saffa" (Borba za opstanak), "SabaHa" (Boslandida), "Ljiljana" (Hronika hamburgera) i "Jutarnjih novina" (Jutarnji diwan), te web-magazina "bosnjaci.com" i Bošnjački Front.
Tekstovi za muziku:
Napisao više tekstova za muziku kompozitora Asima Horozića, od mjuzikla "Raja s Mejdana", preko ansambla "Iskre" tuzlanskog Doma mladih, pa do Muzičkog ateljea Tuzla, čiji je jedan od osnivača. Pisao stihove za Narodno pozorište Tuzla, sarajevsko Pozorište mladih, kao i za nekoliko pop sastava.
Profesionalni i društveni angažman:
Od aprila 1993. rukovodilac Press centra Općine Tuzla, današnjeg Sektora za informisanje Općine Tuzla.
Idejni tvorac i jedan od osnivača Foruma građana Tuzle (1993), prve nevladine organizacije u BiH, i Građanskog alternativnog parlamenta Bosne i Hercegovine (1995), prve mreže nevladinih organizacija u BiH.
Jedan od osnivača: Odbora za ljudska prava pri Forumu građana Tuzle (1994), Komiteta za ljudska prava Bosne i Hercegovine (1995), Međunarodnog foruma "Bosna" (1997), Bošnjačkog dijaloga (2001), Udruženja za zaštitu tekovina borbe za BiH (2002).
Kreirao predizborne kampanje za nekoliko bh. političkih stranaka i koalicija (UBSD, Republikanci, Socijaldemokrati, Združena lista, BOSS).
Manifestacije:
Kao rukovodilac Press centra Općine Tuzla Alispahić je bio izvršni organizator na desetine svečanosti u povodu obilježavanja značajnih datuma za historiju grada i Bosne i Hercegovine, te brojnih drugih kulturnih manifestacija i komemorativnih svečanosti.
Idejni tvorac manifestacije Dani antifašizma (1995).
Idejni tvorac projekta postavljanja Vječne svjetlosti na tuzlanskoj Kapiji u spomen na 71 žrtvu zločinačkog masakra 25. V '95. (1997).
Idejni tvorac književne nagrade "Meša Selimović" koja se u Tuzli od 2002. dodjeljuje za najbolji roman na bosanskohercegovačkom, srbijanskom, crnogorskom i hrvatskom književnom prostoru (1996).
Nema komentara:
Objavi komentar