27. ožu 2022.

HISTORIJA GRIJEHA I NASILJA

 

Napisao: prof. Dževad Drino


Prof. dr. sc. Dževad Drino

Šef Katedre za historiju države i prava

Pravni fakultet Univerziteta u Zenici

72000 Zenica, ul. Fakultetska br .1.

dzevad.drino@gmail.com

 

Recenzija rukopisa 

Ibrahim Kajan: HISTORIJA GRIJEHA I NASILJA - Sekvence uklonjene

historije.

                             Zapisi i vedute iz Zemlje Dobrih Bošnjana

                             (Mostar 2019.)

 


Rukopis Ibrahima Kajana Historija grijeha i nasilja  predstavlja dio odabranih tekstova koje je autor objavljivao u bosanskohercegovačkim i inim časopisima, ali po prvi puta sakupljenim i prezentiranim kroz, tematski uređenih, pet poglavlja. Razloge ponovne objave saznajemo tek kad odložimo netom pročitani rukopis; stavovi, misli i ideje autora apsolutno odgovaraju hodu vremena, samo vrijeme im daje onu finu patinu pa ih je još zanimljivije čitati upravo sa sadašnje vremenske distance. Kao što uživam pročitati stare novine zatečene čišćenjem podruma ili staru knjigu koja je slučajno pala iza neuredno složenog reda u mojoj biblioteci, tako mi je uvijek zanimljivo pročitati stare tekstove i komentare, uvijek sa onim - nije li šta autor potiho izmijenio, zagladio, retuširao?

Kod Kajana budite bez brige!

Njegov beskompromisni pjesnički jezik je ostao isti, ideja nepromijenjena, rijeci i ličnosti neretuširani, nijedan tekst "popraovljen ili poljepšan"; kako je njegova poezija ali i proza uvijek pokazivala visok standard, i ovdje vidimo disciplinirani izbor riječi, ali i Kajanovu ironiju i subverziju.

Nijedna na odmet ili reda radi!

Ova je svojevrsni Kajanov Manifest protiv kulture selektivnog pamćenja ali i protiv historijskog revizionizma, o čijem nastanku nam najbolje priča Miljenko Jergović. Francuz Moris Bardeh objavljuje jula 1947.godine knjigu u kojoj se okomljuje na francuski pokret otpora te suđenje nacistima; svi dokazi o istrjebljenju Židova su lažni, tvrdi on, i time je utemeljio historijski revizionizam, danas taka čest na našim prostorima!

Pri tom se historijski revizionizam ponajčešće označava kao historiografska i kulturna tradicija s ciljem "likvidiranja revolucionarnih tradicija od 1789.godine, do danas!", i jasno se razlikuje od reinterpretacije ili novog pogleda u znanosti. Kod autora vidimo multidisciplinarni pristup u izlaganju - detaljnim korištenjem historiografske građe i arhivalija, literature, putopisa, jasno određuje svoj humanistički diskurs kao kompleksnu strukturu akumuliranih znanja, sa metanarativima u historijskoj pozadini: fašizmom, civilizacijom, kulturom, zemljom. U ovom vremenu ukrštenih historija autor analizira društvene procese, vjerovanja i motive koji su određivali tok historije na ovom prostoru - stoga je ova djelo svojevrsna historijska čitanka kojoj je teško dati jasnu odrednicu - publicističko, historiografsko ili literarno djelo? Za mene i jedno i drugo!

John Burrow će reći da književno djelo čije sastavljanje zahtijeva rigoroznu metodu, disciplinu i analitičku sposobnost - to razlikuje Herodota i Tukidida od mesopotamskih pisaca, čuvara činjenica a ne povjesničara! Stoga zapisi i svjedočanstva velikih historičara podsječaju na velika djela književnosti iz kojih se vidi koliko povijesna činjenica može biti važno za razvitak kulture i sudbinu nacija. Uostalom, podsjetimo se da je i najveći njemački pravni historičar Theodor Mommsen za svoju Povijest rimskog carstva, dobio prvu nobelovu nagradu za književnost!

Kajanovo djelo je zapis u vremenu koje će nas vratiti istinskom poimanju ljudskih vrijednosti, izvornom humanizmu gdje čitanjem učestvujemo u jednom nevjerovatnom procesu koji će nas učiniti obrazovanijim, suosjećajnijim gdje čitalačka revolucija preoblikuje svijet u novi - ljepši i bolji! Stoga, čitalac slijedi ideju Klaudia Magrisa koji navodi da je svaki pravi savremeni Odisej dužan navuci kućni haljetak, prije nego marinersku jaknu, te zaploviti kroz biblioteku jednako kao među rasute otoke...

Pro captu lectoris, habent sua fata libeli - sudbina knjiga, u krajnjemu, zavisi od onoga ko ih čita - pa mislim da ova djelo Ibrahima Kajana predstavlja krupan doprinos bosansko-hercegovačkom simboličkom intelektualnom kapitalu uopće.

 

Zenica, na rođendan 19. februara 2019.g.

                                                                     Dževad Drino



Promocija i promotori: 

Slijeva: Sanadin Voloder, dr. Dževad Drino, Ibrahim Kajan, mr. Alen Zečević i mr. Ibro Rahimić




Hakija Karić ŠEST (ANTI)RATNIH

  Hakija Karić ŠEST (ANTI)RATNIH Sekundarne oči OČI Pune zemlje Gledaše iznenađeno U mjesečevu sjenku Koja je plovila Tinjskim vrbacima OČI ...