Nezapamćena je provala mržnje što već tjednima, in continuo, zasipa sa stranica Vjesnika, a predmet joj je temeljni oslonac muslimanskog života -Kur'an Mudri.
U literaturi, od vremena križarskih ratova do kolonijalističkih osvajanja i prisvajanja prostora i naroda, uključujući i boljševička vremena koja su u principu bacala drva za lomaču svakoj vjerskoj ideji, nije moguće pronaći nešta slično Vjesnikovim "Pismima čitatelja", koja su "pojasnila smisao" i prizemila za iracionalne "političke potrebe" nekoliko redaka iz Kur'ana. Dijelovi dvaju ajeta, Božjih riječi, tjednima se "interpretiraju" i proglašavaju ogavnim šovinističkim izvorom, iz "kojih se može vidjeti da (li) je zajednički život Muslimana i kršćana" - nemoguć. Riječi iz ajeta pojašnjavaju "politički neprosvijećenim katolicima" zašto, zapravo, Dayton ne uspijeva i nikada neće uspjeti! Destruirajući i od kršćana skriveni muslimanski adut jest u - samom Kur'anu, "koji nije samo jedna vjerska knjiga nego i ustav na temelju kojeg se uređuju društveni odnosi u islamskoj državi" – piše vođa jedne omanje političke stranke. U Kur'anu – kaže taj gospodin - poglavlje 4., ajet 89., dio 12., (u kojem se govori protiv licemjerja i dvoličnjaka) doslovno piše: "Oni žele da ni vi ne vjerujete kao što ni oni ne vjeruju, pa da budete jadnaki. Nipošto ne uzimajte između njih (sebi) prijatelje, sve dok se ne isele na Božji put (dok ne prime islam). A ako se oni okrenu (od Božjeg puta), kaznite ih i ubijajte ih gdje god ih nađete! Ne uzimajte od njih ni prijatelja ni pomagača."
Zatim: "U Kur'anu, 5. pogavlje, ajet 54. (u kojem se govori o Muslimanima i neprijatelju), stoji: "O vjernici! Ne uzimajte Židove i kršćane za prijatelje! Oni su jedni drugima prijatelji. Njihov je i onaj od vas koji ih uzima za prijatelje. Zaista Allah neće uputiti silnike na pravi put." Radi toga na kraju pitam je li Bosna i Hercegovina kao zajednička država kršćana i muslimana moguća? Držim da nije, pa je zbog toga potrebit novi Dayton."
Prvom ajetu prethode, kaže (i pismopisac) stavci, koji s citatom čine organski dio, a bave se borbom protiv licemjera i dvoličnjaka, s kojima su Božji poslanik i njegovi suvremenici - prva generacija muslimana - imali mnogo posla (među kojima je bilo i njihove vlastite rodbine). Kako je moguće da je Vjesnikov pismomrzac mogao i pomisiti da je Bog dž. š. licemjerima i dvoličnjacima držao "kršćane i Židove" u Bosni i Hercegovini, i to u "Daytonskoj Bosni". Uostalom kako se pismopisac - prepoznao?
Kad bi bila po tom gospodinu, u Bosni ne bi bilo ni jednog jedinog Židova! Odakle su i otkada Židovi u Bosni? Od godine 1492., od kako ih je Izabela Katolička, kraljica španjolska, izbacila zajedno s muslimanima iz maurske Španjolske. Onaj veći i zajednički njihov broj, ta je velika kraljica natjerala da gledaju svijet kroz korijenje trave. Njihov broj u Bosni i Hercegovini, u novijoj povijesti također nije smanjio "54. ajet 5. poglavlja", nego poglavito fašistička akcija - gle čuda! – prezimenjaka Vjesnikova trbuhozborca, a zvao se Ante.
Što se tiče drugocitiranog ajeta, "interpretaciju" je opovrgnula stručna osoba, istaknuvši da taj ajet na arapskom glasi: "O vjernici! Ne uzimajte Židove i kršćane za zastupnike." Kako je Kur'an Časni - knjiga Mudra! Na jednom mjestu kaže "da najljepše razgovaramo s kršćanima i Židovima!" Ružnopisac još nije došao do tog mjesta u "proučavanju Kur'ana".
Jest, Bog je strpljiv i čekat će na polaganje računa. Ljudi su, međutim, nervozni - oni već osjećaju pljuvačku koju im netko sustavno pljuje u lice i misle da je to evidentno kršenje ljudskih prava i vrijeđanje Ustava Repubike Hrvatske, koji zabranjuje svaku "rasnu, vjersku i nacionalnu netrpeljivost". U Vjesniku izgleda misle da Ustavom nije obuhvaćen "islamski vjerozakon". Tamo autori "odgovaraju za svoje misli" - pa bile one i neljudske! To potvrđuje izlazak na papirnatu scenu - papirnatih križara, od kojih se ježi koža svakom poštenom čovjeku.
Naslovnica Behara; reprodukcija Salema Obralića, Majka
Izvor:
BEHAR (Zagreb), god. VII, br. 35, 1998., str. 3
Ibrahim Kajan: BOŠNJAK NA TRGU BANA JELAČIĆA, Preporod / Kaj, Zagreb, 1998., str. 69-71
Nema komentara:
Objavi komentar