13. sij 2022.

PUBLICISTIČKA RECEPCIJA SCENSKE IZVEDBE DRAME IBRAHIMA KAJANA „KATARINA KOSAČA – POSLJEDNJA VEČERA“

 


(Tekstovi su prenešeni kakvi su objavljeni, bez ispravljanja materijalnih grešaka)


I. dio 

Katarina Kosača Kotromanić - Selma Alispahić 
u istoimenoj dramskoj ulozi (2005)

 

 

PREMIJERE

Katarina Kosača - posljednja večera -

Predstavu režirali Tanja Miletić - Oručević i Sead Đulić / Priča identična

pričama mnogih današnjih žena

 

Tekst i foto:

Sanel KAJAN

 

U Galeriji Doma Hercega Stjepana Kosače u Mostaru održana je dugo najavljivana premijera predstave "Katarina Kosača - posljednja večera", koju su izveli glumci Mostarskog teatra mladih.

Predstava je u okviru Mostarskog ljetnog festivala 2003. trebala biti održana još sredinom avgusta u Blagaju, na kuli Hercega Stjepana Kosače, gdje je ova posljednja bosanka kraljica provela jedan dio svog života, ali je zbog vremenskih uslova izvođenje premješteno u zgradu Doma kulture.

Predstavu su .režirali Tanja MILETIĆ - ORUČEVIĆ i Sead ĐULIĆ prema djelu bh. književnika Ibrahima KAJANA.

- Životna priča Katarine Kosače je priča mnogih današnjih žena, kazao je režiser Sead Đulić najavljujući predstavu.

Priča o sudbini posljednje bosanske kraljice-prognanice toliko je intrigantna da začuđuje kako već ranije stvaraoci nisu krenuli u otkrivanje sudbine jedne od najpoznatijih žena naše historije.

Progonstvo je nešto što čini i našu svakodnevnicu, to je tema koja je aktuelna i danas jer se u njezinoj sudbini prepoznaju i mnogi stanovnici ove zemlje. Ta povezanost sa sudbinom prognane kraljice, te odlična gluma glumaca MTM-a doprinijeli su uspješnosti predstave.

                                                  Izvor: AZRA, br. 340, str. 4, dne 3. 9. 2003,

 


 

Gostovanje MTM u Tešnju

Mostarci oduševili tešanjsku publiku

 

TEŠANJ - Predstavom Katarina Kosača - posljednja večera Mostarskog teatra mladih, koja je izvedena u ponedjeljak uveče u Centru za kulturu i obrazovanje, završena je manifestacija posvećena Danu oslobođenja Tešnja od fašizma.

Glumački ansambl MTM, "pojačan" Sadžidom Šetić u ulozi Katarine, predstavom koju je, prema tekstu Ibrahima Kajana, režirao Sead Đulić oduševio je Tešnjake.

U godini kada Amatersko dramsko pozorište Tešanj obilježava pedesetu godišnjicu od osnivanja, ova je predstava bila najbolja prilika da se Tešnjaci vrate pozorišnim daskama. M.B.

 

                                                        Izvor: Oslobođenje, 17. 9. 2003., str. 10

                                                     

 

 

Susret bh. pozorišta u Brčko Distriktu

Oduševio Teatar mladih iz Mostara

 

Trećeg dana Susreta profesionalnih bh. pozorišta u Brčko Distriktu odigrana je predstava "Katarina Kosača – posljednja večera". Reditelji su Sead Đuli i Tanja Miletić-Oručević, a predstavu su izveli glumci Teatra mladih iz Mostara.

Publika je uživala, što su potvrdili gromoglasnim aplauzom i dvostrukim bisom. Ulogu srednjovjekovne bosanske kraljice Katarine Kosače odlično je odigrala glumica Sedžida Šetić. E. R.

                                                             Izvor: Dnevni avaz, 5. XI. 2003., str. 10

 

 

 

Kultura

Katarina Kosača – posljednja večera

Predstavu je teško pratiti , ukoliko ne posjedujete određeno povijesno znanje, a kako je vrlo malo Bosanaca i Hercegovaca koji poznaju činjenice  svoje prošlosti, MTM je te činjenice uzeo kao nešto  što je fakat i više su htjeli govoriti o sudbini bosansko-hercegovačke dive, kao sinonimu BiH

 

Napisao: Hasan EMINOVIĆ

Toliko dugo čekana osvježavajuća kapljica dramske radosti nad sumornim, skora ukletim crnilom kulturne nepomičnosti Hercegovine, nakon silnih godina uvoza tuđeg, pala je sred Mostarskog ljetnog festivala godine 2003.

„Katarina Kosača - posljednja večera“; drama lbrahima Kajana u praizvedbi Mostaskog teatra mladih, prvo je ozbiljnije autorsko ostvarenje mostarskih kulturnih radnika. Za Kajanovu dramu, isto kao i za kraljicu Katarinu, bez dvojbe možemo kazati da je, prije svega, naša domaća, naša hercegovačka, pa potom i bosanska.

 

Simbol našeg kraljevstva

Sudbina dramske praizvedbe slijedila je jednako sudbinu naše kraljice. Gromoglasno je najprije najavljeno da će biti odigrana na starom gradu Kosača povrh Blagaja. Omele su je najave i kišnog vremena, tako da su nadležne i službe općine Jugoistok savjetovale sigurniji prostor.

U režiji Seada Đulića i Tanje Miletić, praizvedba drame posvećene posljednjoj bosanskoj kraljici ,“Katarina Kosača - posljednja večera“. odigrana je u istoimenoj galeriji Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača (nekadašnjem domu kulture). Dramaturšku obradu predsmrtnog časa kraljice Katarine, kad dominira njena tragika, kad ona i jeste kraljica bez kraljevstva, majka bez djece, žena bez supruga, kćerka bez roditelja, kraljica izbjeglica u tuđini i u posebnom tretmanu crkve u Rimu, uradila je Ljubica Ostojić. Drugi lik u drami je don Francisko, Papin predstavnik. Dakle, za posljednjom večerom crkva i Bosna. Kajanov pjesnički senzibilitet stavio je Sadžidi Šetić (Katarini) i Slavenu Knezoviću (don Francisku) mladim glumcima pretešku zadaću dramskog zapleta  dramskog kretanja.

Cijela drama se zapravo dešava na rubovima zatomljenog unutrašnjeg konflikta, u retorici kraljevske i crkvene otmjenosti. Na izvjestan način, ova je drama smještena u neizrečenu misao u traženje adekvatne riječi. Retrospektivna sjećanja kraljice Katarine uključuju dijelove njenog djetinjstva, sudbinu i sudbinom uslovljenu cjelokupnu kontaverzu, osionost njenog oca Stjepana Vukčića Kosače (u drami ga igra Sead Đulić), njenu udaju za bosanskog kralja, prepoznatljivu samo bosanskohercegovačkom tradicijskom kontekstu, epizodu njene tragične nostalgičnosti za djecom, koja su krenula prema Istanbulu.

Tek u spomenu djece, kraljica napušta naviknutu kraljevsku otmjenost i biva samo majkom. Najsnažniji dojam na publiku drama je ostavila kroz priču o skrivenoj kraljičinoj ljubavi s dvorskim glumcem Mrvcem, koji je, razumije se, simboliziran tragedijom, prouzrokovanom potčinjenošću žene.

Mrvac je skočio sa Blagajskih stijena u vrelo Bune, a kraljica sebe, pored bosanske krune, krunisala snažnim ljubavnim osjećanjima i prikrivenom boli. (Mrvca igra Sead Zuhrić).

Tradicionalne pjesme Širokog Brijega i Poveležja, korištene na samom početku, vjerno su oslikale vrijeme i mjesto radnje. Hor Bosanskih djevojaka igrale su: Kristina Mouratidou, Marijana Mikulić, Ramaida Džananović, Ivana Crnjanac i Ramajana Džananoviž. Katarinu kao djevojčicu . tumači Ena Humačkić. U drami još  igraju Armin Hadžimusitć (Gosto, dvorjanin Hercega) i Zoran Rozić (Poklisir kralja Tomaša).

 

Praizvedba u ogledalu

"U viđenju drame možda su i neki prizori ljepši nego što sam ih ja mogao zamisliti. Upravo to sam i rekao Đuliću, da pravi svoju predstavu. Ja sam svoju napravio i ona je u knjizi. Ja kao autor nisam se miješao u dramaturšku obradu. Tako je došlo do njene dogradnje. Đulić je to maestralno napravio, nakon praizvedbe kazao je scenarist Ibrahim Kajan.

Pisati o posljednjoj bosanskoj kraljici, u svakom slučaju je podjednako teško i  izazovno. Na pitanje postavljeno u ovom kontekstu, Kajan je rekao:

„Tek sad kad sam završio posao, vidim da je to jedna vrlo slojevita tema i da je to neko drugi radio, ja bih rekao da je to majstorski napravio, ali budući sam je ja napravio, ja vidim sve propuste. To je vrlo kompleksan i zahtjevan autobiografski tekst“, ističe Kajan.

"Tekst je vrlo uzbudljiv, tekst je težak, ima jednu čudnu dramaturgiju i izazovan je. Prvi put da je neko prišao Katarini bez da pravi historijsku priču o njoj.

 

„Ono što ima žal, je da predstava nije odigrana

na starom gradu Herceg Stjepana Kosače, ali mislim

da ćemo je vrlo brzo odigrati, te da će joj ambijent starog

grada dati sasvim drugačije doživljaje. Mi se ne odričemo

Blagaja. Igraćemo je i u Blagaju ili mene neće biti,

siguran je Đulić

 

 

Kajanova priča se, u isto vrijeme, tiče svih nas. Pravio je priču o svim ženama BiH, u svim vremenima. Kada slušate taj tekst, stavite umjesto Katarine, zaboravite godine, zar to nije priča iz 92., 93., zar to nije srebrenička priča, mostarska priča, bilo čija priča u ovoj zemlji. To je nešto, što se tiče svih nas i zato mislim da je veoma važno da smo projekat doveli do kraja, rekao je nakon predstave direktor MTM, Sead Đulić.

Praizvedaba je tek početak „Katarine Kosače – posljednje večere“, jer će

MTM na predstavi još raditi i ona će putovati. Predstava će, u interakciji

sa publikom, doživljavati neka druga uzbuđenja i određene promjene.

Tekst Ibrahim Kajana je nemoguće nadograditi, ali se mogu dograđivati

njegove unutrašnje potencije, koje je Kajan uspio ugraditi u svoje likove.

Kajan jc pjesnik i on pišući svoju dramu zapravo je pisao jednu veliku

poemu. Kad sve ono što buja u pjesniku. ne može stati u pjesmu, piše se

drama. Tako se desilo i sa Ibrhimom Kajanom.

„Sve što je napinjalo njegov duh, nije moglo stati u pjesmu i on je morao napisati dramu. On sebe u drami nije iznevjerio, ni kao pjesnika, ni kao dramskog pisca. On je sve svoje likove iskivao od čistih poetskih misli,pogotovo kraljicu Katarinu. Njegova kraljica Katarina nije kraljica iz povijesti, to je jednostavno jedna povijesna fikcija. Ova nije povijesna drama, ova je drama Kajanovih povijesnih vizija.

Trebam kazati: Kajan nije iznevjerio ni povijest. Te sve nanose povijesti. On je uspio pročistiti, tako da su one, istovremeno, postale poetske niti, koje su se ugrađivale u lik Katarine Kosače, izjavio je nakon drame dramski kritičar, Vojislav Vujanović.

Vujanović je posebno oduševljen ulogom mlade Sadžide Šetić, koja je tumačila lik kraljice Katarine, ističući kako je gledalište moglo osjetiti njeno unutarnje drhtanje, unutarnju snagu doživljavanja sudbine Katarine Kosače.

Predstavu je teško pratiti, ukoliko ne posjedujete određeno povijesno znanje, a kako je vrlo malo Bosanca i Hercegovaca koji poznaju činjenice svoje prošlosti, MTM je te činjenice uzeo kao nešto što je fakat i više su htjeli govoriti o sudbini bosansko-hercegovačke dive, kao sinonimu BiH. To što mnogi ne znaju, poticaj je da se sazna.

Red je da i o našoj kraljici znamo makar onoliko koliko o Lujevima, Henrijima, šejhovima s Dalekog istoka ili ispod ruševina tuđih povijesti.

 

Izvor: Hercegovačke novine, br. (?), str. 22-23, listopad / oktorbar, 2003.



Predstavom „Katarina Kosača – posljednja večera“ završeni dani mostarske kulture

KROZ SUDBINU KRALJICE KATAR8INE MOŽEMO PROGOVORITI O NAMA DANAS

Predstavu su režirali Tanja Oručević i Sead Đulić, koji je tumačio i lik hercega Stjepana Kosaču

 

MOSTAR - Predstavom "Katarina Kosača - posljednja večera" autora lbrahima Kajana, koju je preksinoć izveo Mostarski teatar mladih u Pećini Kujundžiluk, završeni su Dani mostarskih teatara koji su ove godine organizirani u sklopu manifestacije Mostarski ljetni festival „U susret Starom". Predstavu su režirali Tanja Oručević i Sead Đulic, koji je tumačio i lik hercega Stjepana Kosače.

"Od nas je zatraženo da večeras odigramo predstavu u ovom sjajnom ambijentu i mi smo to i uradili. Za nas je prije svega izazov igrati pred ovolikom publikom i uvijek je zanimljivo igrati neku predstavu koja problematizira našu prošlost koja se isprepliće s našom sadašnjošću. Dakle, igrati tekst i predstavu koja se tiče nas uvijek je zanimljivo nama na sceni, ali vidjeti kakve su refleksije u gledalištu. Čini mi se da je večeras uspostavljena komunikacija s publikom i zbog toga sam vrlo zadovoljan", kazao je Sead Đulic, jedan od redatelja predstave. On je istaknuo da je tekst koji je napisao Ibrahim Kajan i koji je poslužio kao predložak za predstavu vrlo zanimljiv.

"Tekst zapravo govori o hercega Stjepana Kosače ženi na ovim prostorima, od postanka svijeta do danas. Naime, sudbina žene od prije nekoliko tisuća godina i danas je vrlo identična, tako da nam se učinilo da kroz sudbinu kraljice Katarine možemo progovoriti o nama danas, a i da možemo našu pubiliku upoznati s našom bliskom poviješću. Mi se divimo Shakespeareovim dramama, a o jednoj sjajnoj prošlosti koju mi imame, koja je na trenutke ravna grčkoj tragediji, ne znamo ništa. Ovo je naš mali doprinos u rasvjetljavanju naše prošlosti", istaknuo je Đulić. NINA

Izvor: Dnevni list, 12. srpnja 2004., str. 29




II. dio



Nova predstava Sarajevskog ratnog teatra uskoro pred publikom

Novo rediteljsko čitanje teksta Ibrahima Kajana

"Katarina Kosača - posljednja večera", u režiji Gradimira Gojera, biće

premijerno izvedena 21. januara

 

Sarajevska pozorišna publika uskoro će premijerno vidjeti predstavu Katarina Kosača – posljednja večera, koju u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR prema tekstu lbrahima Kajana režira Gradimir Gojer.

Na sceni CDA u toku su završne probe uoči premijerne izvedbe koja je planirana 21. januara. Kako ističe reditelj Gojer, glavni protagonisti ove predstave Selma Alispahić i Zoran Bečić uradili su veoma dobar posao, a interesantan je i način na koji su svoje likove kreirali glumci

Miodrag Trifunov, Maja Salkić i Sonja Goronja. Predstavu Katarina Kosačam – posljednja večera  bosanskohercegovačka publika već je imala priliku gledati u izvedbi ansambla Mostarskog teatra mladih, u režiji Tanje Miletić -Oručevit i Seada Đulića. Međutim, Gojer naglašava da se njegovo čitanje ovog dramskog teksta bitno razlikuje od postavke MTM.

"Tekst lbrahima Kajana čitao sam iz potpuno drugog kuta. Kraljica Katarina je po mom mišljenju, kako sam to nazvao i u libretu za sarajevski Balet, prva emancipirana Bosanka i Hercegovka. U ovoj drami ona se suprotstavlja dogmi katoličke crkve i upravo na tom odnosu emancipirane kraljice i crkvene dogme gradili smo predstavu. Također, pokušali smo da izbjegnemo određene poetske infi1tracije i prozni diskurs u tekstu, kako bismo što bo1je nag1asi1i taj odnos", kaže Gojer.

Kostime za predstavu kreira Vanja Popović, scenografiju će raditi Slobodan Perišić, a muziku koja, prema Gojerovim riječima, donosi savremeni zvuk kao repliku na vrijeme u kojem je živjela kra1jica Katarina, komponuje Rada Nuić.

"U bh. kulturnoj javnosti otvara se, rekao bih, jedno polje interesa za kompleks kraljice Katarine i vremena koje je ostalo iza nas kada je u pitanju Katarina i njen život.

Potrudićemo se da na ovu premijeru dovedemo što više žena iz Kra1jeve Sutjeske, koje čuvaju mit o kra1jici Katarini. Nadam se da će ova predstava biti zanim1jiva ne samo za teatarske sladokusce, nego i za široku pub1iku", zak1jučuje Gradimir Gojer. Ma. R.


Izvor: Oslobođenje, 4. 1. 2005.


Nema komentara:

Objavi komentar

DNEVNIK TJEDNA I. KAJANA, Hrvatski radio, 1991.

  Ibrahim Kajan DNEVNIK TJEDNA Prvi program Zagrebačkog studija Hrvatskog radija; urednica Mirjana Rakela; 17. srpnja 1991. godine   Četvrta...