Dr. Ibrahim Kajan
Povodom izložbe Halila Salčina u varaždinskom Muzeju anđela,
od 12. do 16. 11. 2014.
Mada je u Badanjskoj pećini (pokraj Makovog Stoca)
ugraviran prvi crtež u dubokoj prahistoriji, možda i prije 15-tak tisuća
godina, slikarstvo Bosne i Hercegovine je - igrom historije - najmlađe u našoj
regiji. Pa ipak, Bosna i Hercegovina je kroz posljednjih stotinjak godina dala svijetu likovnosti
velike autore i velika djela - europska i svjetska u svakom pogledu… Ali, kroz
tužno poraće, u našoj tužnoj domaji, izrastao je i najmlađi naraštaj među
kojima je niz imena koja su pronašla ili još traže svoj prostor pod suncem.
Halil Salčin: Počitelj, akrilik, 50x75
Jedan od mlađih autora, o kojem se tek u novije vrijeme
probija glas u likovnu javnost, zove se Halil
Salčin.
Porijeklom je iz drevnog Blagaja pokraj Mostara, odrastao pod sjenkom
srednjovjekovnog Humskog grada, gdje živi i danas – pa to navodim ne samo iz
puke potrebe biografskog određenja, nego iz razloga u koji me nagovara snažna
sugestija, „nijemi diktat“ s njegovih prosanjanih pejzaža i sjenovitih veduta zlatnog
doba Humske zemlje koji – gle ti tog čuda – u svojoj mediteranskoj užarenosti,
traje neprekidno od početka ovoga svijeta do naših malih i skromnih sudbina
današnjeg dana..
Halilove vedute, u ovom ograničenom izboru, isijavaju
svoje temeljno obilježje – bogatu, podjednako poetsku koliko i misaonu
perspektivu znanih ali i neuobičajenih motiva – Trvrtkovog i Ibrahim-pašinog
Počitelja, mostarskog Starog mosta i na njemu Potkujundžiluka, sutona grada
Blagaja, snovitih panorama uokvirenih
cedrovima ili zelenog raja Malog Polja, smaragdnih odsjaja rječica Bune i
Bunice u njihovom mitskom kontekstu.
Halil Salčin: Potkujundžiluk, kombinirana, 50x75
Halil slika najčešće u akriliku, kombiniranom tehnikom i
kolažom.
Dvadesetak
prizora iz Humske zemlje mladog umjetnika Halila Salčina, s vedutama
uskovitlana sudara zbiljnih obrisa i prozračne imaginacije - otvaraju nam
svijet prizora koji nesporno nose visoku svijest o sebi, o historiji, pa bi
bilo prikladno označiti te slike jedinstvenim obilježjem mitskog
semantičnog subjektivitita. Pod tim podrazumijevam priču i značenje koje diktira biće. U svakom od triju
elemenata snažna imaginacija pročišćava duhovne i vizualne relacije koje
čovjekovo porijeklo rasprostiru između njegova zemaljskog zavičaja i kozmičkog,
božanskog porijekla.
Halil Salčin, Džabića kula, akrilik
Šta
bi bili prizori iz legendi ili obojeni legendom, kakvi su oni (duhovni) iz
drevnog Blagaja, ili Počitelja, ili Mostara i Stoca - zakriti zastorima kroz
koje se naziru nestvarni obrisi nedovršene priče o ljepoti i tragediji, ili
epske vedute sa stolačkog Hrguda, s tvrđama Hercega Stjepana u koje nema ni
ulaza ni izlaza, a pristupa im se iz nekih nevidljivih podzemnih ili zračnih,
nebeskih pravaca... što bi bili ti prozori – osim što jesu naše poetsko kozmičko mjesta božanskog i
nezamjenjivog zavičaja, u kojem su ljudi braća, kojim teku božanske vode, u
kojem su trave ljekovite i nad kojim je nebo s milijun zvijezda i naših
neraskidivih sudbina...
Halil
Salčin je slikar u snažnom razvoju. Njegova poetska imaginacija koja čini
prozračnim njegove baštinjene gradove u Humskoj zemlji, pretvara ih u lirske
pjesme baladičnog tona i baladične ispovijedi; pri tom se otkrivaju kao vizije
nečega što je, istodobno, i duboko kolektivno i prisno intimno.
Toliko za prvi susret u Varaždinu, u Muzeju anđela koji
će nas, u svojoj milosti, dotaknuti svojom ljubavi i svojom Božanskom potporom.
Mostar / Varaždin, studenog 2014.
Bilješka o slikaru:
Halil Salčin je rođen 6. IX. 1980., u Mostaru.
Studirao je na likovnom odsjeku mostarske Pedagoške akademije.
Izložbe:
Koncept club Mostar, 2008.
Egipatsko dječije selo, Mostar 2011.
Novogradski dani kulture, Centar za kulturu
Dobrinja, Sarajevo, 2013.
Centar za kulturu Mostar, Mostar 2013.
BIZ „Gazi Husrev-beg“, Toronto, Canada, 2014.
Muzej Anđela, Varaždin, 12-16, XI. 2014.
Nema komentara:
Objavi komentar