MUZEJ HERCEGOVINE MOSTAR
IZLOŽBA POVODOM
NAUČNOG SKUPA
ULOGA GRADA I
REGIJE U PRIVREDNOM RAZVOJU I POLITIČKOM
ŽIVOTU BOSNE I HERCEGOVINE (1851 – 1995.)
LEGENDA, SJENE
HALILA SALČINA
CENTAR ZA KULTURU MOSTAR
Otvaranje izložbe 29. 10. 2013. u
19.00 sati
Piše: dr. sc. Ibrahim Kajan
Do prije mjesec
dana nisam znao da na svijetu živi Halil Salčin i da u našem, užarenom južnom podneblju,
pokušava oblikovati svoje vlastite, osebujne likovne vizije koje mu lebde pred
očima.
Između studija
slikarstva kad je za to bilo vrijeme i sadašnjih datuma – nije se javljao sa
svojom vršnjacima, pa ne znam ništa podrobnije o njegovim razvojnim nakanama
osim onoga što se iznenada našlo pred mojim očima. A to su slike rađene u
akriliku, kolažu i kombiniranim tehnikama. To su slike poredane od njegovih
prvih, nevještih, ali namjerno uvrštenih, do onih koje iznenađuju svježinom i
skladnošću, tonom kolorita i linijskim obrisima pojavnog i slućenog svijeta. To
su slike neke duboke patnje i neke goleme, ljekovite nade.
I tu se kriju,
bar meni, njihova osobenost i osebujnost: patnja i nada su ljudska obilježja,
pa se na njegovim slikama zatiče jasni ljudski trag: na zidinama, mostovima,
ruinama na vrhovima brda, podzidima. A
Halilove slike, njegove vedute isijavaju svoje temeljno obilježje – bogatu,
misaonu perspektivu znanih, ali i neuobičajenih motiva - Starog mosta i na
njemu Kujundžiluka, sutona grada Blagaja, panoramske, djetinjstvom obojene
bijele vedute Mostara, zelenog raja Malog Polja koji svakog Sultan-nevrusa
pohodi Hidr hazretleri, najposlije vrelo u kojem se ogleda tekija… Da, tu su
žile, zemljin krvotok, protoci plemenitih voda Bune i Bunice, i Neretve koja
nosi sve druge vode kroz naš zajednički krajolik podjednako surov koliko i
džennetski uzvišen!
Zeleni džennet Malog Polja
Neke slike su na
mene vrlo snažno djelovale i poželio sam ih zauvijek upamtiti kao dijelove
mozaika svijeta u konstituiranju jedne izvorne objave u imenu Halila Salčina.
To su prije svega slike koje su historičnost zatekle u recentnom prostoru
(primjerice u blagajskim i mostarskim
motivima) i to oni koje nismo prije
zaticali, koji su proširile i pomakle tematski registar s uobičajenih
motivskih toposa kakvi su blagajska Tekija i mostarski Stari most.
Kod Halila
Salčina sad je bljesnuo Blagaj iz jezgra Podgrađa, iz kasabe pritisnute sutonom
ispod kojeg se, pritajeno, sluti veliko povijesno vrijeme. Podigao je pogled
iznad sivih i crvenih krovova – i dotakao srednjovjekovlje, pa se humski pejzaž
produbio, lebdeći kao i svaka legenda obavijena sjenkama onoga što je možda
bilo ili onoga što je možda moglo biti.
Sumrak grada Blagaja
Isti je slučaj s
mostarskim motivima. I u njima su, unutar likovnog horizonta - „priče“ (mytos)
koje se gube u bojama neba, bojama u pokretu kao u nekom ehu mladog Braquea,
dramatičnim - što zasigurno reflektira stanje ne samo individualnog,
(umjetnikovog), nego i stanje našeg ukupnog, kolektivnog bića.
Kujundžiluk
Ako je učio od
dobrih slikara, a to se u nekim primjerima možda i može prepoznati kao
podsticaj prema pronalaženju svog vlastitog puta, onda je rezultat više nego
povoljan: nije slijepo slijedilo svoje učitelje (čini se M. Begovića, i posebno
J. Nikšića) – nego je izišao na svoj vlastiti put koji danas pokazuje prve
pročišćene rezultate.
Sada je Halil
Salčin tu, pred nama, kao likovni umjetnik – sam i svoj. U osvajanju budućnosti
neće imati druge pomoći osim svoje volje i svojih vizija.
U Mostaru, 11. X. 2013.
O slikaru:
Halil Salčin je rođen 6. IX. 1980., u Mostaru. Studirao
je na likovnom odsjeku mostarske Pedagoške akademije.
Izložbe:Koncept club Mostar, 2008. Egipatsko
dječije selo, Mostar 2011.
Novogradski dani kulture, Centar za kulturu
Dobrinja, Sarajevo, 2013.
Nema komentara:
Objavi komentar