Ulomak iz dužeg teksta „Čopor horda Nenada Veličkovića iliti
udruženi profesorski poduhvat“ Filipa Mursela Begovića, Star, 7. 7. 2016, str.
96
Kao ilustracija toga kako Veličković konstruira svoje nakaradne
teze o postojanju bošnjačkih nacionalista koji pišu "bosnjačke" čitanke
može poslužiti primjer iz njegove doktorske disertacije, na koju, po njegovim
riječima, do sada niko nije "objavio niti jednog slova neslaganja".
Eto, sada će njegova disertacija u Stavu napokon izgubiti akademsku nevinost.
Po nakaradnoj Veličkovićevoj interpretaciji u "Čitanci 5" autora Zejćira
Hasića (Tuzla, 2006) za književnika Ibrahima Kajana istaknuto je u bilješci o
piscu "da
je osnovao i vodi Bošnjačko kulturno društvo 'Preporod' i da
je sastavio antologiju bosnjačke poezije za djecu". Uz to Veličković
komesarski ustvrđuje da "inače u čitanci, u bilješci o autoru, nije
princip da se pisac etnički klasificira; umjesto toga, koristi se formulacija rođen je u. Međutim, za neke bošnjačke
pisce naknadno se i između redova predstavljanje dopuni i etničkom pripadnošću".
Veličković je, na koncu, teško optužio autora Čitanke da je "u kombinaciji
s prisvojnom zamjenicom u naslovu, s toponimom u poenti i s interpretacijom
pjesme koja uslijedi, učenicima sugerisao da je Hercegovina bošnjačka
teritorija, što je ideološki stav". A ljubavna patriotska pjesma O MOJEM
DIJELU SVIJETA glasi: "Moja je zemlja sva od kamena / i zemlja se moja zove
/ Hercegovina // Kad sunce žeženim jezikom pali / sva njena tvrda brda, / nebo
se rastali / i plavet silna i svijetla / teče preko škrapa i urvina / modrom
Neretvom / do Jadrana // Čista je zemlja kamena / i ime joj lijepo kao srcu /
HERCEGOVINA".
Po Veličkovićevom mišljenju, književnik Ibrahim Kajan trebao
bi se odreći činjenice iz svoje biografije da je vodio jedno kulturno društvo
koje je u imenu imalo naziv "bošnjačko" i da je sastavio antologiju
nečega što je "bošnjačka" poezija za djecu, odnosno da je ove važne
podatke iz piščeve biografije sastavljač Čitanke trebao izostaviti. Veličković
je naveo da je isti slučaj i s književnikom Alijom Isakovićem jer mu se u
biografiji činjenično navodi da je "sastavio prvu antologiju bošnjačke
književnosti Biserje". I ove je ideologizirane stranputice neko odobrio
kao znanstveni rad, kao doktorsku disertaciju? Veličković nije tek čovjek
opasnih i skrivenih namjera, već je i čovjek koji želi višestruko profitirati:
akademski, ideološki i finansijski. Jedno drugo podržava. Akademski profitirati
bez stvarnih akademskih referenci, a na osnovu društvene pojave. Finansijski na
osnovu svog "akademskog" statusa i "pravednijeg
obrazovanja". Ideološki i kroz akademski prostor i kroz obrazovnu
politiku. Veličkovićev zadatak jeste konstrukcija bošnjačkog književnog,
kulturnog i obrazovnog nacionalizma, izjednačavanje ovakvog bošnjačkog
"nacionalizma" sa srpskim i dijelom hrvatskim nacionalizmom, koji su
siroko poznata i ukorijenjena tradicija od 19. stoljeća. A taj nacionalizam, čini
se, pronalazi
u činjenici da neko vodi jedno nacionalno društvo. Zatim,
rastakanje bošnjačke jezičke, književne i kulturne koncepcije kao najranjivije,
a uza sve to izgradnja akademske karijere na neakademskim osnovama, obmanom i
bez stvarnih referenci, te stjecanje lične finansijske koristi kroz Školegijum, vlastite
"alternativne" udžbenike i druge izvore. Sve ova pomaže i njegovu
propalu književnu karijeru i pokušaj ustoličenja na poziciju književnog i
obrazovnog cenzora.
Nema komentara:
Objavi komentar