Napisao: prof. Dževad Drino
Prof. dr. sc. Dževad Drino
Šef Katedre za historiju države i prava
Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
72000 Zenica, ul. Fakultetska br .1.
dzevad.drino@gmail.com
Ibrahim Kajan: HISTORIJA GRIJEHA I NASILJA - Sekvence
uklonjene
historije.
Zapisi i vedute iz Zemlje
Dobrih Bošnjana
(Mostar 2019.)
Rukopis Ibrahima Kajana Historija grijeha i nasilja predstavlja dio odabranih tekstova koje je autor objavljivao u bosanskohercegovačkim i inim časopisima, ali po prvi puta sakupljenim i prezentiranim kroz, tematski uređenih, pet poglavlja. Razloge ponovne objave saznajemo tek kad odložimo netom pročitani rukopis; stavovi, misli i ideje autora apsolutno odgovaraju hodu vremena, samo vrijeme im daje onu finu patinu pa ih je još zanimljivije čitati upravo sa sadašnje vremenske distance. Kao što uživam pročitati stare novine zatečene čišćenjem podruma ili staru knjigu koja je slučajno pala iza neuredno složenog reda u mojoj biblioteci, tako mi je uvijek zanimljivo pročitati stare tekstove i komentare, uvijek sa onim - nije li šta autor potiho izmijenio, zagladio, retuširao?
Kod Kajana budite bez brige!
Njegov beskompromisni pjesnički jezik
je ostao isti, ideja nepromijenjena, rijeci i ličnosti neretuširani, nijedan
tekst "popraovljen ili poljepšan";
kako je njegova poezija ali i proza uvijek pokazivala visok standard, i ovdje
vidimo disciplinirani izbor riječi, ali i Kajanovu ironiju i subverziju.
Nijedna na odmet ili reda radi!
Ova je svojevrsni Kajanov Manifest protiv kulture selektivnog pamćenja
ali i protiv historijskog revizionizma,
o čijem nastanku nam najbolje priča Miljenko Jergović. Francuz Moris Bardeh
objavljuje jula 1947.godine knjigu u kojoj se okomljuje na francuski pokret
otpora te suđenje nacistima; svi dokazi o istrjebljenju Židova su lažni, tvrdi
on, i time je utemeljio historijski revizionizam, danas taka čest na našim
prostorima!
Pri tom se historijski revizionizam
ponajčešće označava kao historiografska i kulturna tradicija s ciljem "likvidiranja revolucionarnih tradicija od 1789.godine, do danas!",
i jasno se razlikuje od reinterpretacije ili novog pogleda u znanosti. Kod
autora vidimo multidisciplinarni pristup u izlaganju - detaljnim korištenjem historiografske
građe i arhivalija, literature, putopisa, jasno određuje svoj humanistički
diskurs kao kompleksnu strukturu akumuliranih znanja, sa metanarativima u
historijskoj pozadini: fašizmom, civilizacijom, kulturom, zemljom. U ovom
vremenu ukrštenih historija autor analizira društvene procese, vjerovanja i
motive koji su određivali tok historije na ovom prostoru - stoga je ova djelo
svojevrsna historijska čitanka kojoj je teško dati jasnu odrednicu - publicističko,
historiografsko ili literarno djelo? Za mene i jedno i drugo!
John Burrow će reći da književno djelo čije sastavljanje zahtijeva rigoroznu metodu, disciplinu i analitičku sposobnost - to razlikuje Herodota i Tukidida od mesopotamskih pisaca, čuvara činjenica a ne povjesničara! Stoga zapisi i svjedočanstva velikih historičara podsječaju na velika djela književnosti iz kojih se vidi koliko povijesna činjenica može biti važno za razvitak kulture i sudbinu nacija. Uostalom, podsjetimo se da je i najveći njemački pravni historičar Theodor Mommsen za svoju Povijest rimskog carstva, dobio prvu nobelovu nagradu za književnost!
Kajanovo djelo je zapis u vremenu koje će nas vratiti
istinskom poimanju ljudskih vrijednosti, izvornom humanizmu gdje čitanjem učestvujemo
u jednom nevjerovatnom procesu koji će nas učiniti obrazovanijim, suosjećajnijim
gdje čitalačka revolucija preoblikuje svijet u novi - ljepši i bolji! Stoga, čitalac
slijedi ideju Klaudia Magrisa koji navodi da je svaki pravi savremeni Odisej dužan
navuci kućni haljetak, prije nego marinersku jaknu, te zaploviti kroz
biblioteku jednako kao među rasute otoke...
Pro captu lectoris, habent sua fata libeli - sudbina knjiga, u
krajnjemu, zavisi od onoga ko ih čita - pa mislim da ova djelo Ibrahima Kajana
predstavlja krupan doprinos bosansko-hercegovačkom simboličkom intelektualnom
kapitalu uopće.
Zenica, na rođendan 19. februara
2019.g.
Dževad Drino
